Ivanečki kraj na zemljopisnim kartama

MARIJAN KRAŠ

IVANEČKI KRAJ NA ZEMLJOPISNIM KARTAMA  OD

STJEPANA GLAVAČA DO SATELITSKE SLIKE

(zbornik Ivanščica, Ivonjščica, Ivančica, Varaždin, 2003, str. 21-26.)

 

U kulturnoj povijesti Hrvatske zemljopisne karte su nezamjenjivi izvori iz kojih se može pratiti prikazivanje hrvatskih zemalja od najstarijih vremena do konca 19. stoljeća. Karte su svojevrsne memorije svog vremena, a u suvremenom životu nezamjenjiva pomoć u proučavanju određenog prostora i kretanja po nepoznatim krajevima putniku namjerniku. Ivanečki kraj se na zemljopisnim kartama pojavljuje sredinom 17. stoljeća. Do tog vremena prikazivanje reljefa i objekata na kartama nije bilo zahtjevno, pa je stoga razumljivo da se gora ivanečka zbog nepoznavanja naših krajeva nije predstavljala.

MERCATOROVA%20KARTA%20HRVATSKE%201640Kroz minula stoljeća naš kraj prikazuje se sve detaljnije i točnije, naročito nakon korištenja mjerničke osnove, koja je kartama davala praktičnu vrijednost u svakodnevnom životu.

 

Najstarija karta na kojoj se nazire Ivančica, ali nije naznačena, nastala je preradom Mercatorove  karte Hrvatske i Bosne koju je izvršio G. Blaeu 1640. godine.                           

 

 

 

 Detalj Mercatorove karte Hrvatske i Bosne G. Blaeua, 1640.god.                          

 

Na detalju koji obuhvaća sjeverozapad Hrvatske uz donji lijevi rub, od lijeva na desno, ucrtan je niz brežuljaka i upisanim toponima Lobor, Osttertz (Oštrc), Greben (Grebengrad), Remetintz (Remetinec), a suprotno od tih lokacija nazivi Trachostai (Trakošćan), S. Illia (Sv. Ilija), Warasdin (Varaždin), Lubereg (Ludbreg) i druga naselja.

STJEPAN GLAVAČ ZEMLJOVID HRVATSKE 1673. - ISJEČAK IVANEČKOG KRAJA.jpgIvančica i Ivanec dobijaju stalno mjesto na zemljovidima nakon prvog prikaza na karti Hrvatske Varaždinca Stjepana Glavača, objavljene 1673. godine. Karta je izrađena u vrijeme opasnosti od provale Turaka koji su prodrli nadomak Zagreba. Poticaj za takvu odluku dao je zagrebački biskup Martin Borković. Izvedbu spomenute karte prepustio je svojem prijatelju i štićeniku, isusovcu Stjepanu Glavaču, rodom iz Varaždina, koji se do toga vremena iskazao kao sposoban slikar i grafičar. Kao školovani matematičar, Glavač je imao i potrebnu spremu za mjernički rad i matematičku konstrukciju karte.

Vrijednost  Glavačeve karte je dokumentarnost u poznavanju i prikazivanju zemljišta. Na isječku karte ivanečkog kraja i Ivančice na sjevernoj strani ucrtana je rijeka Bednja i potok Voća, a naznačena je i Plitvica. Na Ivančici s južne strane, podno grada Belca prikazani su potoci koji utječu u rijeku Krapinu. Ističu se mjesta Lepoglava, Voća, Cerje, Druškovec, Bela, Ivanec s dvije crkve (vjerojatno kapela Sv. Ivana i Sv. Duh). U središnjem prostoru Hrvatskog zagorja Ivančica je predstavljena markatno i vjerno s obrisima glavnog bila i konturama istočnih vrhova (Mala Ivančica, Ham, Čevo).

Stjepan Glavač: Zemljovid Hrvatske - Ivanec i okolica 1673.           

 

S južne strane nižu se gradovi Oštrc, Lobor, Belec, Milengrad, Zajezda, Gotalovec i druga naselja. Karta Hrvatske Stjepana Glavača i isječak ivanečkog kraja prikazuje pojedinosti i činjenice koje drugi povijesni izvori nisu zabilježili., te je "ta karta naše kapitalno kartografsko djelo 17 stoljeća. … i povijesno-geografski spomenik najvišega reda."

G%20CANTELLI%20RIM%201690

 

Na detalju Cantelijevog zemljovida Zapadne Slavonije, (tj. Hrvatske) iz 1690. godine planina  Ivančica prikazana je gotovo istovjetno kao i na Valvasorovoj karti. Ova  karta je daljnje usavršavanje detalja Glavačeve karte  brojnošću toponima: prvi puta je ucrtan zapadni ogranak

Očura i Veternica (iako je krivo locirana), Kamenica sa znakom tvrđave, ali je izostavljen Ivanec.

 

 

 

 

Cantelli: Zapadna Slavonija - detalj s Ivančicom 1690.

 

 

2IVANEC I OKOLICA 1784.G..TIFPrigodom proslave 600. obljetnice prvoga pisanog spomena Ivanca 1996. godine, objavljene su topografske karte pod naslovom "Četiri kartografska spomenika Ivanca". Najstarija karta Ivanec i okolica 1784. nastala je u sklopu prve topografske izmjere Habzburške monarhije između 1764. i 1787. godine, a nazvana jozefinskom izmjerom. Ivanečka karta izrađena je u mjerilu 1:25.000 (1 cm. na karti=250 m. u prirodi), a čuva se u Kriegsarchivu u Beču.

Prikaz zemljišta na ovoj karti preteča je suvremenih karata: rijeke i potoci su prikazani plavom bojom, ceste i putovi smeđe, naselja crveno, područje šuma zelenim točkama, čistine svijetlo-smeđe, a vrh Ivančice je gusto iscrtkan i kao najviši određen za trigonometrijska mjerenja. Ucrtani su detalji reljefa kojih na prijašnjim kartama nema: Prigorec, Veliki Konj, Babina Gorica (!) Ova izmjera je tlocrtno, geometrijski i sadržajno prvi pouzdani prikaz naselja, putova i cesta, oblika reljefa prikazanih crticama nagiba i djelomično sjenčanjem, vrtova te vinograda i šuma, prikazanih crtanim znakovima i konačno voda.

                                    

 Ivanec i okolica 1784.                                                                                                                                           

 U svoje vrijeme ova je karta bogata nevjerojatnim brojem detalja, jer je bila namijenjena vojnoj uporabi, pa su stoga sve karte ove izmjere čuvane kao stroga državna tajna 70 godina, zbog čega nisu imale javne vrijednosti. Poradi iznimne kartografske obojenosti, može ih se smatrati i umjetničkim djelima.

2IVANEC I OKOLICA 1868.G.TIFNa detalju karte "Ivanec i okolica 1868." otklonjeni su nedostaci pri jozefinskoj izmjeri, koja je po caru Franji I. nazvana druga ili franciskanska.  Započeta je 1806. a prekinuta 1869. zbog zahtjeva za suvremenijim rješenjima.

 

Ivanečki kraj izmjeren je 1868. godine u mjerilu 1:25.000. Reljef je prikazan vjernije zahvaljujući određenim visinama istaknutih točaka i korištenjem metode šrafa. Vrh Ivančice obilježen je kao trigonometrijska točka, a toponimi Planine i Suzice su do danas nestali.

 

                                  

 

 

Ivanec i okolica 1868.

 

Na karti "Ivanec i okolica 1900. godine" prvi je puta upisana visina vrha Ivančice od 1.061 m. nad morem, uz  sve karakteristike suvremene "specijalke". Izrađena je u mjerilu 1:25.000. Uz vrh planine upisan je toponim Gradinovec, ali je naziv Željeznica smješten previsoko. Navedene su brojne točke reljefa i njihova nadmorska visina, bez naziva, kao i u prethodnim izmjerama. Naseljeni prostor sadrži znatno veći broj nazivlja.

2IVANEC I OKOLICA 1900.G.TIF

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Ivanec i okolica 1900.

                                 

 

Na karti "Ivanec i okolica 1996." u mjerilu 1:25.000  ovo područje predstavljeno je cjelovito i pouzdano modernim metodama  kartografije koje čine bogati informacijski sustav u grafičkom obliku. Na detalju karte Ivančica je prikazana sa mnoštvom podataka, prije svega zemljišta. Označeni su glavni dijelovi neposredno uz vrh: Obršje, Jelenska pećina, Batinska glavica, Belige, Konj, Veliki Rok, Trpnjak, Preputnica; hidrografska mreža prikazuje Bistricu, Zviraje, Žgano vino, Mrzljak, Bele zdence, plava točka lokaciju izvora Šumi. Označeni su brojni planinarski putovi i staze, kao i cestovna mreža, koja je došla i do vrha Ivančice. Izmjerena visina vrha Ivančice utvrđena  prigodom reambulacije 1973. godine  iznosi 1.059,75 m nad morem,zaokruženo na 1.060 m.

 

 

 

 

 

Ivančica - detalj karte Ivanec i okolica 1996.,                                  

 

 

IVANEC PLANINARSKA KARTA IVANČICA  ZLATKO SMERKE 1995.jpg

Zahvaljujući Eduardu Putaru, dipl. ing. geodezije, Ivančani dobivaju plan IVANEC razmjere 1:10.000 (1 cm. na karti=100 m. u prirodi), tj. velike preciznosti i točnosti. Ivančica je prikazana do Prigorca bez pojedinosti. Na drugoj strani plana Ivanca otisnuta je prostorna karta Općine Ivanec u mjerilu 1:50.000 sa prikazom lokalnih granica, naselja, cesta, putova, pješačkih staza i željezničke pruge. Karta prikazuje manje poznatu pojedinost da se planinarski dom "Josip Pasarić" nalazi ucrtan na području Općine Zlatar Bistrica, što odgovara katastarskim izmjeru.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ivanec –plana grada 1982. (detalj)

 

                 

 

Zlatko Smerke, varaždinski planinar, autor planinarskih priručnika i knjiga objavio je 1995. godine kartu Ivančice  razmjere 1:30.000 (1 cm. na karti=300 m. u prirodi) koja pored standardnih prikaza reljefa i objekata (naselja, rijeke, željeznicu, ceste) sadrži ucrtane planinarske putove, planinarske domove, piramide, špilje, lovačke kuće i lugarnice, terene za orijentacijski šport i druge pojedinosti koje zanimaju planinare i izletnike. Izohipse su unesene s  vrijednostima 100 (50), 25 i 12,5 m. što planinarima pokazuje težinu nagiba i potrebno vrijeme za njihovo savladavnje. Na toj se karti prvi puta pojavljuje nova, umanjena visina vrha Ivančice, koja iznosi 1.060 m. i  navodi u svim novijim kartama.

 

 

 

 

       

 

 

 

Zlatko Smerke: Planinarska karta Ivančica 1995.

 

 

Jedinstven pogled na Ivančicu prikazuje digitalni satelitski snimak Landsat ETM 7 koji kruži na visini od 705 km. "Snimka predstavlja integraciju s vektorskim sadržajem koji prikazuje objekte u prostoru (prometnice, naselja i dr.) u mjerilu 1:100.000 (1 cm. na karti=1 km. u prirodi). Snimke su nastale u razdoblju od siječnja 1999. do listopada 2000. godine tijekom različitih godišnjih doba, vremenskih prilika (snijeg, kiša, sumaglica, oblaci), vegetacijskih razdoblja te različitih položaja senzora … pa zbog toga ima snimaka djelomično pod snijegom, na manjim dijelovima…"

Satelitska snimka Ivančice, GISDATA, d.o.o. Zagreb, 2001. 

ivanscica